Planina straha i greha

Jednom smo u društvu razgovarali o tome koji koji događaj u životu je najviše utjecao na nas, odnosno kojeg se događaja najviše sjećamo. Moji prijatelji su odabrali dan kad su stupili u brak ili dan kad su upoznali svog partnera. Oni koji još nisu bili oženjeni izabrali su dan kad su diplomirali ili pak događaj kad su preživjeli saobraćajnu nesreću. Ja se nisam mogao iskreno izjasniti jer moj događaj je čuvan u strogoj tajnosti. Pa eto, kad već ne mogu nikome pričati o tome, odlučio sam staviti to na papir, naravno pod pseudonimom.
Unatoč tome da su moji roditelji visoko obrazovani, odavno su shvatili da neću ići njihovim stopama. Stoga me nisu forsirali sa školovanjem. Završio sam za automehaničara i nakon škole lokalni mehaničar me odmah zaposlio na pola radnog vremena što nam je svima odgovaralo jer sam imao puno obaveza kod kuće. Naime, živimo na selu, postoji imanje a moji roditelji imaju puno obaveza na poslu tako da sam preuzeo velik dio obaveza. Uglavnom sam zadovoljan. Volim raditi, dobro zarađujem, doma ne moram davati nikakav novac tako da sve ostaje meni. Inače, ja živim za vikend. Petkom i subotom navečer opijanja i glupiranja s ekipom su mi najdraži dio. Iako subotom imam posla nikad ne ispustim petak noć. Ponekad ravno iz provoda idem raditi i onda nastavim piti cijelu večer. Eto, to traje već i sad kad sam dobrano zaglibio u dvadesete. Inače, za mene kažu da sam isti moj djed kojeg se nažalost ne sjećam ali znam gotovo sve o njemu. Djed Mile je bio nepismen čovjek ali je postao najbogatiji čovjek u selu. Bio je jako inteligentan, gledao je u budućnost i znao je unaprijed što bi trebalo uraditi. Nije se bazirao sam na jedan posao kao ostali nego stalno mijenjao nešto. Dok su svi zaglibili u sadnji krumpira ili kupusa one je vidio da je od toga slaba zarada pa je počeo saditi duhan. Kad je vidio da pa da zarada uhvatio bi se nečeg drugog. Isto tako je bilo i sa životinjama. Čim je shvatio da mljekari daju premalo novaca, reducirao je krave i počeo uzgajati koze. Ipak najviše novaca je zaradio na voćnjaku i medu a uz sve to izvlačio je drva iz šume i prodavao ih. Jako dobro je znao kad se treba uhvatiti kojeg posla i što je još važnije, znao je kad treba promijeniti. I tako dok su svi ostali u selu jedva preživljavali on je iz godine u godinu sve više profitirao. Njegovo bogatstvo je raslo ali on je živio vrlo skromno. Bio je omiljen u selu, svima je pomagao, a mnogi su i radili za njega. Svojoj djeci je uvijek govorio – „Onome tko ima manje novaca od tebe uvijek moraš platiti piće u birtiji”. Imao je troje djece. Moj otac Rade je bio najstariji, njegova sestra Vesna godinu mlađa i brat Velibor još godinu mlađi. Bio je dosta strog prema njima. Svi su pohađali srednju školu u susjednom mjestu a on je zahtjevao da budu odlični učenici. Redovito bi odlazio u školu na razgovor sa profesorima a jednom prilikom kad je moj otac malo popustio u školi i kraj godine završio sa četvorkom, za kaznu je cijelo ljeto morao na magarcu izvlačiti drva iz šume. Nakon srednje škole odlazak u grad na studij je bio obavezan. Svoj trojici djece je rekao isto ”Ne želim da se vratiš kući dok ne završiš fakultet i postaneš netko i nešto. Imaš novac i ne treba da radiš dok studiraš, Kad završiš ja ću ti kupiti stan u gradu dok se ne zaposliš. Ako prekineš studij, onda se snalazi sam kako znaš i umiješ”. Tako je i bilo. Čim je moj stari diplomirao agronomiju, djed mu je kupio stan u gradu. Tada mu je djed rekao – „Vidiš sine ovaj komad papira te ne čini niti pametnijim niti boljim čovjekom ali put koji je trebalo proći da dođeš do njega te je napravio pametnim, hrabrim i snalažljivim. Nije važno hoćeš li u životu raditi taj posao ili neki drugi, u svakom poslu ćeš se snaći”.
Tetka Vesna je uspješno studirala farmaciju ali Veliboru baš nije išlo najbolje. Gradski život ga je totalno promijenio, kako bi se reklo pobarabio se. Zanimale su ga samo cure i provodi. Mijenjao je fakultete i ipak na kraju uspio završiti višu prometnu. Moja mama je studirala zajedno sa tetkom Vesnom i tako upoznala tatu. Vjenčali su se čim je tata dobio posao. Tetka i stric su diplomirali par godina kasnije. Djed je bio jako sretan i svih je poznao da dođu da se dogovore oko ostavštine. Najprije je održao dugačak monolog filozofije a onda se uhvatio teme. Zaključeno je da već postoji stan koji je kupio za mog tatu i da ima još ušteđevine za još jedan stan, te u ostavštinu još spada postojeća kuća na selu. Njih troje se moraju dogovoriti kome će što pripasti. Bio je svjestan da će djeca nakon njegove smrti rasprodati velika polja i voćnjake koje je imao, također i šumu. Rekao je da mogu prodati i kuću ako nitko ne želi živjeti na selu ali ne dok su on i baba živi. Jedino ih je zamolio da ostave brvnaru u planini. Ta koliba, brvnara je jedino u čemu je on uživao i ponosio se s njom. Sam ju je izgradio. Htio je da ta koliba bude svojevrsna uspomena na njega i barem jednom godišnje okupljalište cijele obitelji. Dali su si vremena odlučiti, uostalom nije im se žurilo. Tata je imao stan. Tetka i njem muž su živjeli i njegovoj kući a stric je boravio u stanu koji su imali iznajmljenog dok su studirali. Rekli su da ima vremena da se dogovore ali tetka je rekla da ona nema namjeru biti na selu niti joj treba ni kuća ni stan nego samo nešto love da otvori apoteku. Stric je također rekao da nema namjeru vraćati se na selo i tada je mojem tati sinula ideja o povratku. Naravno to je ostalo samo želja jer je znao da mama, prava gradska cura niti u snu nebi mogla biti na selu. Zato joj ništa nije ni govorio. Prije odlaska tetka je rekla braći da joj se ne sviđa kako djed priča niti kako izgleda i da je zabrinuta za njega. Bila je u pravu. Nakon mjesec dana djed je umro a samo 3 mjeseca kasnije i baba.
To mi je sve tata pričao više puta. U tom periodu mama je bila trudna. Tu je nekakvo pravilo da trudnice ne idu na sprovode pa je mama propustila oba. Kad se tata vratio doma i ona ga pitala kako je bilo, on je odgovorio da su sad barem riješili jedan problem i da nitko ne mora na selo. Mama nije znala o čemu on priča. Tada joj je objasnio i na njegovo iznenađenje ona kaže – „ Pa kako to da oni neće, ja bih radije živjela na selu i tamo odgajala djecu”. Nije dugo trebalo da se to realizira.
Eto malo sam odužio s ovom pričom ali kad sam već morao spomenuti da me uspoređuju s djedom, samo me poneslo da ispričam tko sam i kome propadam. Vratimo se glavnoj temi. Tata, stric i tetka su održali obećanje i svake godine se sastajali u toj kolibi. Koliba je visoko u planinu pa je zimi teško doći do nje, stoga je bilo najprikladnije da se sastanu za uskršnje praznike. Tada su svi slobodni i snijeg se otopio pa se može do tamo doći autom. Pošto tokom zime nitko tamo ne dolazi, taj dolazak za uskršnje praznike uvijek se iskoristi i za razne popravke i radove oko kućice. Idemo tako petkom i vraćamo se ponedjeljak a nekad smo znali ići i četvrtkom.
Bio je četvrtak. Tata i ja smo išli sa terencem odnijeti u kućicu hranu, alat, materijal i još druge stvari koje trebaju za boravak a vrijeme tamo ćemo iskoristiti i za popravke. Do naše kolibe najprije treba ići 12 km planinskom cestom a tada završava asfaltirana cesta i počinje bijela cesta koje vodi skroz oko brda. Oko 5 km uske zavojite ceste koja vodi do izvora. Tada se prijeđe mostić i nastavlja se uzbrdo. Običnim autom može se samo doći još nekoliko km dalje i tada ima još 3 km do naše kolibe. Ali do kraja može se jedino terencem. Tata mi je dopustio da vozim sve do kraja, čak i onaj dio gdje se može zaglaviti u blatu. Ostavili smo sve stvari i vratili se nazad.
Drugi dan ja sam došao s posla u podne. Već su kod nas bili svi: tetka Vesna s mužem i djecom i stric Velibor. On je bio sam jer nije oženjen. Svi smo zajedno ručali a onda obavljali zadnje pripreme za polazak. Meni je zazvonio mobitel pa sam izašao na hodnik. Zvao me je moj gazda.
Ja – Halo
Veki – Hej, oprosti što te smetam, samo sam te htio pitati ako možeš doći da mi pomogneš da završim do navečer jer imam probem s ovom Corsom a moram još riješit ovog Forda. Sutra ne radim a ljudima treba auto…
Ja – Hm, a znaš bi trebao s mojima u šumu…
Veki – Ma znam, rekao si mi. Ma samo sam te htio pitati ako možeš. Ako ne možeš, ne možeš jbg.
Ja – Ajde vidjet ću sa starim pa ti javim.
Veki – Ajde vidi pa ako bude trebalo ja ću te sutra odbaciti gore.
Ja – Ok, javim ti
Vratio sam se u dnevni boravak i rekao pred svima što se događa. Tata mi je rekao da je Veki oduvijek dobar prema meni i da bih mu trebao pomoći ali da sam odlučim. Na to se javila moja sestra.
Lea – Pa super, onda bi i ja mogla riješiti ove stvari za Uskrs sa curama. Pošto me neće biti u nedjelju, barem da im pomognem pripremiti što treba.
Lea je vrlo aktivna u svim seoskim grupama. Također je aktivna i u školskim i crkvenim aktivnostima. Lea je zaista dobrica. Sitne je građe i mršava je a lice joj je lijepo kao lutkica. Povrh svega njena dugačka plava kosa čini je kao da je upravo došla iz bajke. Takvog je i karaktera. Ona nikad nikome ne bi nešto loše rekla ili uradila. Svima uvijek pomaže i svi je jako vole.
Tata – Pa u redu, vas dvoje dođite sutra, samo nemojte kasno da vas mrak ne uhvati.
Mama – Samo pazi kako voziš, znaš kako su opasne te ceste.
Ja – Ma ok, pa jučer sam vozio. Jel bilo u redu, tata?
Tata – Da, odlično si vozio.
Prva stvar koja mi je pala napamet je to da ću večeras organizirati pijanku doma. Išao sam se spremiti i pravac radiona. I ja sam htio da što prije završimo. Veki, čim me je ugledao, obradovao se. Odmah smo se uhvatili posla i zaista do navečer je sve bilo gotovo. Oprali smo ruke i sjeli. Veki nam je natočio po rakiju i otvorio dvije pive što je bilo pravo čudo jer on ne dozvoljava da se pije u radioni, čak ni nakon posla.
E, svaka ti dala. Spasio si me. Da nisi došao morao bih raditi sutra a imam drugih obaveza. Žena bi me ubila. Nego evo ti da se malo proveseliš večeras – Kaže Veki pružajući mi novčanicu od 100 Eura
Ja – Hvala ti gazda. Ko kaže da nema poštenih privatnika hehe
Otišao sam kući i odmah pozvao ekipu da dođu. Pića i hrane je bilo na pretek a sa zvučnika je treštila muzika na sav glas. Ja sam se toliko napio da se iskreno niti ne sjećam tko je sve bio u kući. Probudio sam se na kauču u dnevnom boravku. Zvuk usisavača je bio nepodnošljiv. Otvorio sam oči i ugledao Leu kako povlači usisavam i brzim pokretima radi naprijed nazad.
Ja – Lea sestro draga, šta to radiš majke ti?
Lea – Pa netko mora pospremiti ovaj nered a koliko vidim ti nećeš sigurno. Ja posle više nemam vremena ako mislimo otići gore.
Ustao sam i izvadio iz frižidera mineralnu vodu. Popio sam je do kraja.
Lea – Ajde idi spavaj u sobu, ja ću te probudit kad bude vrijeme da krenemo.
Krenuvši prema sobi prođem uz Leu i poljubim je.
Ja – Joj sister, da te nema trebalo bi te izmisliti. Baš si srce.
Lea – I ne zaboravi se istuširati, fuj
Shvatio sam da ne mirišem baš najbolje. Otišao sam u sobu i nastavio spavati. Bilo je već prošlo podne kad me Lea probudila. Ustao sam. Mamurluka nije bilo. Nešto smo pojeli i krenuli a naravno najprije smo se zaustavili u kafiću. Svi se tamo sastajemo. Nekoliko njih mamurnih od prošle noći je sjedilo tamo, samo smo se pogledali i nasmijali. Uz kavu smo malo popričali i krenuli smo dalje. Na odlasku mi je konobar dobacio – Moguće da ima snijega gore. Odgovorio sam mu da nema šanse. Krenuli smo dalje. Kad smo skrenuli s glavne ceste prema planini počela je lagana kišica i postalo je maglovito. Čim smo se više uspinjali postalo se sve hladnije a ubrzo smo došli do kraja asfaltirane ceste gdje je parkiralište a dalje se nastavlja bijeli put. Zbog magle. Tek kad smo došli bliže vidio sam da je rampa spuštena.To je značilo da je cesta zatvorena.
Ja – A jebemti.
Lea – Šta ćemo sad?
Ja – A ne znam. Mogu podignut rampu i proći ćemo ali ne znam koliko je to pametno.
Lea – Ne. Ne dolazi u obzir.
Ja – Hm, nisu nam ništa javili…
Lea – Možda i jesu ali tu nema signala.
Ja – Tamo ima signala samo na djelu oko mosta.
Lea – Pa šta ćemo sad? Moramo se vratiti.
Ja – Ma ne. Vidiš. Ova cesta ide oko brda a mi možemo pješice ravno poprijeko i dođemo dolje točno kod mosta. Onda nam ostaje još samo malo uzbrdo do kolibe.
Lea – Ali moramo požuriti da stignemo prije mraka a i ova kišica mi se baš ne sviđa.
Ja – Meni se jedino ne sviđa kako smo odjeveni
Pogledam u Leu i odmjerim kako je obučena. Jakna joj je bila prilično dobra. Imala je kapuljaču ali problem je bio to što je bila u tenisicama. Ja sam također bio u tenisicama. Naravno da u šumu uvijek idem u čizmama ali stvari si nam već tamo trebali smo samo doći autom a lakše mi je voziti u tenisicama.
Lea – Da smo znali ne bi bili dali njima naše torbe. Tamo su mi i čizme. Ma ok, smočit ću noge pa šta. Gore ću se presvući.
Ja – Ajde krenimo
Krenuli smo lijevo od ceste uzbrdo prema brdu. Skrenuli smo pod 90 stupnjeva u odnosu na cestu i znao sam da ako tako idemo ravno preko brda, spustit ćemo se točno na dio ceste gdje je mostić. Već nakon stotinu metara hodanja bili smo mokri a kiša je pojačavala. Ja sam hodao prvi a Lea iza mene. Svako toliko bih se okrenuo i pogledao gdje je.
Lea – Ma tu sam, šta se okrećeš stalno.
Nisam reagirao nego sam samo nastavio dalje hodati. Magla, kiša, šuma, veliki uspon… prizor je bio kao iz horor filmova. Nije nam bio problem hodanje po uzbrdici jer smo oboje bili u dobroj formi nego najviše su naš mučile mokre tenisice, Čim smo se više uspinjali magla je postajala sve rjeđa, zrak sve hladniji a kiša je prerastala u susnježicu. Malo smo stali.
Ja – Ajde da malo uzmemo zraka
Lea – Ova mokra odjeća… kao da vučem uteg
Ja – Jel možeš hodati?
Lea – Ma mogu, nema problema.
Nastavili smo. Na tlu je bilo sve više snijega pa sam pažljivo birao da ne gazimo po dubokom snijegu tako da nisam zadržao isti pravac nego sam malo zaobilazio zbog lakšeg hodanja. Magla je ubrzo nestala. Snijeg je bio sve dublji u vjetar je pojačavao. Napredovali smo sve sporije. Tek kad smo opet malo stali osjetio sam da je jako hladno.
Ja – Jesi dobro?
Lea – Osim što sam mokra i hladno mi je, prilično sam dobro.
Ja – Izdrži još malo. Uskoro bi trebali biti na vrhu brda a onda će spuštanje biti puno lakše.
Ponovno smo krenuli a Lea je sve više zaostajala za mnom što nas je prilično usporavalo. Kad god bih zastao da je pričekam pogledao bih naprijed da vidim gdje smo ali snijeg nošen jakim vjetrom nije mi dao mogućnost da dobro vidim stoga sam birao put prema vlastitom osjećaju. Lea je već bila potpuno promrzla ali držala se je jako hrabro. Tako sporo napredovanje prilično me je zabrinulo jer još nismo bili na vrhu a polako se je počelo mračiti. Vidljivost je bila sve slabija a mećava sve jača. Nisam dao da se primijeti moja zabrinutost.
Pa ne znam kako ali po svoj logici već smo trebali biti na vrhu – mislim u sebi.
Sačekao sam Leu. Uhvatio njene smrznute ručice i vidio strah i njenim očima. Strah da smo se izgubili, strah od mraka, šume i možda najveći strah od vlastite nemoći i nemogućnosti hodanja. Stavio sam joj ruku oko leđa i tako smo polako napredovali. Korak po korak po dubokom snijegu. Nismo ništa pričali jer po ovakvom vjetru morali bi govoriti glasno a nije bili smisla trošiti snagu još i na to. Vidljivost je bila sve lošija. Znao sam da će uskoro nastati potpuni mrak i tad me je uhvatila panika. Nakon nekoliko minuta gotovo ništa se nije vidjelo.
Kako sam mogao dopustiti da nas dovedem u ovakvu situaciju? Čim sam vidio da ima snijega trebali smo se vratiti. Bože, šta ako nam se nešto dogodi? Ma lako za mene ako kako sam mogao dopustiti da se Lea nađe u ovakvoj situaciji!
Moje razmišljanje prekinuo je Lein plač.
Lea – Ne mogu višeeee
Čvrsto sam je zagrlio. Tako mokra i hladna bila je kao ledena skulptura. Oko nas se više ništa nije vidjelo. Bio je potpuni mrak. Izvukao sam mobitel iz džepa i pokušao upaliti svijetlo ali mobitel je bio mokar i neupotrebljiv.
Ja – Daj mi svoj mobitel
Pokušala je drhtavim rukama izvući mobitel iz džepa ali nije mogla. Ja sam izvukao njezin mobitel i upalio svijetlo. Posvijetlio sam okolo. Ispod nas su se vidjela drveća i snijeg a prema gore samo tama i pahulje snijega nošene vjetrom. Da li to znači da smo na vrhu?
Ja – Čini mi se da smo na vrhu. Hajde, molim te izdrži još malo.
Lea je samo kimnula glavom i nastavili smo hodati. Nakon nekoliko minuta učinilo mi se ja jednom mjestu ne vidim kako vjetar nosi snijeg. Skrenuo sam nekoliko koraka u lijevo. Nisam dobro vidio ali intuicija mi je govorila da tamo ima nešto, i da treba skrenuti. Iako nije bilo nikakvog smisla da sad skrenemo.
Lea me povukla za ruku i govorom tijela kao da je upitala šta sad radiš.
Ja – Čini mi se da je nešto tamo.
Prošli smo još dvadesetak metara i ugledali malu drvenu kućicu. Napokon se pojavio tračak nade i osmijeh na mojem licu. Znao sa da smo spašeni.
Ja – E tu ćemo se skloniti.
Došli smo bliže i posvijetlio sam s mobitelom da nađem vrata. Sa donje strane kućice bila su vrata zatvorena i osigurana debelom drvenom polugom zaglavljenom među dva željezna utora. Prvi pokušaj otvaranja nije uspio. Zatim sam udarao nogama i rukama a onda upotrijebio zadnji atom snage i uspio podići polugu i vrata su se napokon otvorila. Ušli smo unutra i zatvorili vrata za sobom. Lea je stajala i tresla se. Zagrlio sam je.
Ja – Eto spašeni smo. Tu ćemo se ugrijati i prenoćiti.
Nije ništa odgovorila. Nije se mogla niti pokrenuti. Posvijetlio sam da vidim šta ima unutra. Desno od vrata bila je na zidu drvena polica. Znao sam da je to stelaža za puške tako da mi je odmah bilo jasno da se radi o nekakvoj lovačkoj kućici. Nasuprot toga na lijevoj strani bila su složena drva što me posebno obradovalo a donjih je bila nekakva starinska peć. Nasuprot peći, s druge strane zida bio je mali stolić i dvije stolice a u drugom djelu kućice, sa desne strane uski krevet a sa lijeva nasuprot kreveta bio je nekakav starinski ormarić.
Ja – Da vidimo šta ima tu.
Otvorio sam gornje police. Tu je bilo kave, čaja, raznih zdjela i posuđa, ulje, sol, šećer i ostale osnovne namirnica kao i nekoliko konzervi s hranom. U donjim ladicama bili su pribor za jelo, noževi i dvije stvari koje su me posebno obradovale. Šibice i svjetiljka. Tad sam ponovno pogledao Leu. Ona je i dalje stajala ukočena. Njezin mobitel sam odložio i upalio lampu. Tek tada sam primijetio da su joj usne postale plave. Niz nju se cjedila voda i sva se tresla.
Ja – Ok, sad ću zapaliti vatru i onda ćemo popit vrući čaj a kad se prostorija malo ugrije onda ćemo skinuti robu, umotati se u deke i leći u krevet.
D-d-d-daa – Lea je jedva odgovorila drhtavim glasom.
Pored peći su bile neke stare novine. Napravio sam od njih veću lopticu i stavio u peć. Okolo sam posložio sitna drva u obliku stošca. Zapalio sam papir i postepeno dodavao veća drva. Unutra je postalo prilično zadimljeno pa sam iskoristio priliku da otvorim vrata i loncem zagrabim snijeg te ga stavio na peć. Kako se vatra sve više razgorjela dim je nestao. Zatvorio sam vrata i stavio u peć veća drva. Snijeg u loncu se polako topio. Nas dvoje smo držali ruke blizu peći da se napokon malo ugriju.
Ja – Čuo sam da nije dobro promrzle ruke ili noge naglo stavljati blizu izvora topline.
Lea – T-to je istina ali…
Peć se je lijepo počela zagrijavati a mi smo sjeli na stolice. Bilo je neugodno u ovako mokroj odjeći. Skinuli smo jakne i objesili ih o zid. Iz njih je cjedila voda po podu. Ubrzo je voda počela ključati. Stavio sam u svaku šalicu po jednu vrećicu čaja i malo šećera i nalio kipuće vode.
Ja – Evo kad ovo popijemo bit će nam puno bolje
Jedva smo držali u rukama vruću šalicu i polako srkali vrući čaj. Nismo mogli dočekati da se malo ohladi i postane pitko.
Ja – Vidio sam da ima nekakvih keksa ako želiš…
Lea – Ne, uopće nisam gladna. Ne mogu ništa.
Ugasio sam svjetiljku da čuvam bateriju a iz peći je dopiralo malo svjetlosti koje je stvarao žar. Ubrzo smo popili čaj i napokon unijeli malo topline u sebe.
Ja – E sad se napokon trebamo skinuti iz ovoga.
Najprije smo skinuli tenisice i stavili ih blizu peći a onda i čarape koje smo stisnuli i savijali da voda izađe iz njih i okačili ih o zid. Svaki komad odjeće koji bismo skinuli najprije bi uhvatili svatko za jedan kraj i okretali u suprotnom smjeru sve dok zadnja kap nije iscurila. Tada je postalo malo neugodno jer smo oboje ostali samo u donjem rublju a oboje smo znali da trebamo skinuti i donje rublje jer je i ono bilo mokro. Čak i ta slaba svjetlost koja je dopirala iz peći sad mi se činila jaka. Zastali smo na nekoliko sekundi a onda jedno drugom okrenuli leđa. Skinuo sam mokre bokserice i pogledao dolje. Moja jaja uopće nisu vidjela nego su se potpuno povukla. Bila su toliko stisnuta da sam jedva uspio napipati dvije kuglice a kurac koji je u erekciji iznosio pristojnih 17.5 cm, sada je postao samo visuljak od nekoliko centimetara od čega je veći dio iznosio samo glavić. Bilo me je sram što neću moći izbjeći da me sestra vidi ali ne toliko što će me vidjeti golog, uostalom i ja ću vidjeti nju, nego to što će vidjeti moj promrzli stisnuti kurčić. Hm, mislit će da zaista imam mali kurac. Ipak sam se okrenuo napravio dva koraka do zida i objesio gaćice. Koliko god sam se trudio gledati ravno ipak mi je oko pobjeglo prema njoj. Nisam pogledao prema njezinom licu da izbjegnemo još veće neugodnosti ali sam dobro vidio njeno mršavo ali ipak unatoč minijaturnim sisicama dobro građeno tijelo a moj mozak nije propustio zabilježiti da nema niti jedne dlačice oko njene pičkice. Zaista mi nije bila namjera gledati i odmjeravati golu sestru ali to je valjda takva reakcija. Tako valjda funkcionira muški mozak. Ona je također objesila o zid grudnjak i gaćice. Koliko god je kućica polako bivala zagrijana meni je i dalje bilo hladno. Sad kad sam maknuo mokru odjeću i ja sam se počeo tresti. Hladnoća se ipak uvukla u kosti. Uspio sam se pribrati i rekao da ona legne prva dok ja napunim peć drvima. Stavio sam 3 veća komada drva i kročio ka krevetu. Lea je legla okrenuta prema zidu i pokrila se dekom. Ja sam ušao u krevet i legao uz nju. Oboje smo se tresli. Ona je malo skvrčila noge i dala se maksimalno do zida ali je krevet bio zaista mali tako da sam htio ne htio morao biti stisnut uz nju. Okrenuo sam se na desni bok i priljubio svoje tijelo uz njeno. Pokrio sam nas preko glave i stavio ruku oko nje. Cvokotali smo zubima. Osjetio sam da je njeno tijelo ledeno.
Ja – Dobro bi nam došla još jedna deka
Lea – Samo da mi se stopala barem malo ugriju
Desna ruka mi nije zauzela najbolji položaj pa sam je ispružio ispod jastuka. Glava mi je bila zabodena u Leinu kosu, prsa spojena s njenim ledenim leđima a donji dio priljubljen uz njenu guzu. Objema nam nije odgovaralo da nam noge budu ispružene nego skvrčene. U tom trenutku jedino nam je bilo važno da se ugrijemo. Činjenica da je moj smrznuti kurac udaljen od sestrine pičkice možda i manje od centimetra sada nije bila bitna. Važno je bilo da smo zauzeli ugodan položaj i da se polako zagrijavamo. Čim smo se više ugrijavali ja sam postao opušteniji. Oči mi više nisu divljale lijevo desno gore dolje nego sam ih zatvorio i smirio se. Osjećaj topline koji je dopirao iz njenog tijela počeo me uspavljivati. Naravno ne toliko da bih zaspao nego onako tek da utonem u neki polusan. Lea se nije micala osim što je svoja ledena stopala stisnula uz moju nogu. Razmišljao sam kako smo imali puno sreće, kako smo mogli poginuti zbog moje gluposti i bio sam na kratko zaspao. Možda tek na nekoliko minuta. Vani je i dalje bila mećava. Vjetar je fijukao i to bi bio jedini zvuk koji se je čuo a kad bi na trenutak prestao čulo bi se pucketanje drva iz peći i Leino duboko disanje. Izgleda da mi je ovih nekoliko minuta spavanja i te kako dobro došlo. Osjećao sam se puno bolje. Više mi nije bilo toliko hladno. Jednostavno osjećao sam se kao restartani kompjuter. Ipak, jedna stvar me činila zbunjenim. Moj kurac se vratio u normalu. Opet je bio normalne veličine u spuštenom stanju. To bi inače bilo u redu ali sad se je on nalazio na neobičnom mjestu. Bio je stisnut između sestrinih nogu a gornji dio je ležao uz njenu pičku i guzu. Sama ta činjenica počela je izazivati neočekivanu reakciju. Sam od sebe se počeo dizati.
O ne, nemoj se sad dizati molim te – Govorio sam sam u sebi
Ali kako ljudi kažu da je kurac glup to se sad potvrdilo. Unatoč mojoj želji on se počeo dizati i ukrućivati. Nisam se smio pomaknuti ni nazad ni naprijed. On se sam od sebe namjestio u položaj koji mu odgovara.
Je li se to glavić smjestio točno uz pičku moje sestre? Da li ona čvrsto spava? Šta ako se probudi? Šta će reći? Šta će misliti? Stotinu pitanja je bilo u mojoj glavi. Kako da zaustavim erekciju? A što je bilo najgore znao sam da će još porasti koji centimetar. Da li joj sad prodire točno u pičku? Da li ona to osjeti? Zašto ne reagira? Ako se pomaknem i maknem ga iz tog položaja ona će se probuditi. Hm . Odlučio sam da se ne mičem pa ako se ona probudi ja ću se praviti da spavam i time maknuti svaku odgovornost sa sebe. Osjećao sam da još raste ali je došlo do prepreke. Možda ako se pomaknem malo, onda će ići naprijed i vinuti se gore uz njenu pičku a ako ovako nastavim moguće je da uđem u nju. Hm. Nisam još siguran kamo mi glavić točno udara. Umjesto da skrenem misli nekamo drugamo ja sam počeo razmišljati šta ako joj uđe u pičku? Pa je li je njena pička uopće otvorena? Jeli se ona već jebala ili je još uvijek nevina? Takvo razmišljanje me priznajem počelo napaljivati. Mislim očito sam i bio napaljen čim mi se počeo dizati ali sad mi se takvo mišljenje počelo motati i po ovoj glavi koja ne bi to smjela dopustiti. I dok sam se ja borio sa mislima u svojoj glavi, kurac je očito našao put kuda će rasti. Glavić više nije zapinjao, mogao je slobodno rasti i ići naprijed. Bio sam siguran da nije izašao van s njene prednje strane nego da polako prodire u njenu pičku.
Pa ona bi ovo trebala osjetiti. Čak i ako spava ovoj u je trebalo probuditi. Pa glavić joj je već ušao a ona sigurno nema toliko široku i razjebanu pičku koja jedva da osjeti kurac.
Tada sam bio na prekretnici. Odmaknuti se od nje, ustati ili joj ga ugurati pa da vidimo šta će biti. Dvoumio sam se čitave dvije sekunde i odlučio.
Moj sljedeći potez bio je to da sam ga polako ali zaista polako počeo gurati unutra. Osjetio sam kako ulazi u mokro i toplo. Već ga je gotovo pola bilo unutra a onda sam osjetio da se ona miče. Stao sam. Pola kurca je bilo u njoj. Pravio sam se da spavam. Ona je polako ruku micala prema pički i mojem kurcu. Napipala je moj kurac koji je na pola bio u njenoj pički. Činilo mi se da si dodiruje pičku ili sam to samo umislio. I dalje mi je pola kurca bilo u njoj a ja sam se pravio da spavam. Tada je je ona pomakla naprijed a kurac je polako ispadao iz pičke. Mislio sam da ostanem tako i da se i dalje pravim da spavam ali sam znao ako joj izađem iz pičke da će teško biti ponovno doći do ovog pa sam se i ja pomicao prema naprijed da ga zadržim u njoj. Na to je ona reagirala nježnim glasom.
Lea – Ma šta mi to raaadiiiiš
Mora reakcija je bila to da sam se potpuno nagnuo uz nju i ugurao joj ga do kraja. Vjerojatno sam to trebao nježnije i polakše.
Lea – aaah
Zastenjala je a ja sam joj ga držao tako, duboko nabijenog u njoj. Na to je ona legla na trbuh. Cijeli pokret sam pratio i stalno sam u bio duboko u njoj dok se nismo našli u položaju da ona leži na trbuhu a ja iznad nje.
Lea je ispustila još jedan uzdah. Nisam bio siguran jel ona jeca od zadovoljstva ili od boli ili pak zbog same činjenice da joj je brat ugurao kurac u pičku.
Ja – Lea, j-ja neznam kako se ovo dogodilo, stvarno ja nez…
Zatim sam malo izvadio kurac i onda ga ponovno ugurao u nju.
Ja – Lea, reci mi. Molim te…
Ona je samo uzdahnula – aaah. Ja sam ga opet malo izvadio pa opet ugurao. Osjetio sam da je postala mokra.
Ja – Lea, ako želiš da prestanem samo mi reci, odmah ću prestati i bit će kao da se ništa nije dogodilo.
Lea nije odgovorila nego je samo još jednom zastenjala a ja sam još jednom izvadio pa nabio.
Ja – Lea molim te reci mi šta da radim. Da prestanem ili nastavim?
I dalje nije odgovorila nego još jednom nježno zastenjala. Tada sam je počeo jebati. Ona je zabila glavu u jastuk i stenjala. Širila je noge a ja sam je jebao sve jače. Nakon nekoliko minuta takvog jebanja osjetio sam da bih mogao svršiti ali htio sam je još jebati. Naravno, htio sam da ona svrši prva. Ako ona uopće svršava. Izvadio sam ga. Podignuo sam joj guzu a ona je stala na koljena i dalje držeći glavu u jastuku. Ja sam se namjestio na koljena i ponovno joj ga ugurao. Jebao sam je u početku nježnije a onda sve brže i jače. Kad više nije samo stenjala nego kontinuirano počela cviliti i stenjati znao sam da svršava. Tad sam je jebao na najjače i doveo i sebe do orgazma. Izvadio sam ga i izdrkao po njenoj guzi. Ona je legla i dalje držeći glavu u jastuku. Ustao sam i uzeo novine i obrisao spermu s njene guze i leđa. Stavio sam drva u vatru i vratio sam se u krevet.
Ja – Lea, oprosti ja neznam kako se ovo dogodilo, pitao sam te ako želiš da stanem…Hm. Znam da sam kriv. Šta ću sad… Pogledaj me molim te!
Stavio sam ruku na njenu glavu i htio je okrenuti prema sebi ali nije mi dopustila. Očito me nije htjela niti pogledati. A onda je plačljivim glasom progovorila nježno.
Lea – Nisi samo ti kriv, i ja sam kriva
Ja – Ne, ja sam u potpunosti kriv i preuzimam odgovornost
Lea – Znaš, nisam ja onakva kakva misliš da jesam
Ja – Kako to misliš?
Tada je napokon okrenula lice prema meni. To je bilo prvi puta da smo se pogledali u oči još od kad smo pili čaj prije kojih par sati.
Lea – Pa da ja nisam htjela da se ovo dogodi onda se ne bi dogodilo.
Nakon što je to rekla bilo mi je puno lakše. Zagrlio sam je i poljubio u obraz. Zatim u usne a onda smo se počeli ljubiti. Dugo smo se ljubili i mazili.
Ja – Hehe a ja mislio da je moja sekica još nevina curica
Lea – Haha svi tako misle.
Ja – A vidim i da si prilično iskusna
Lea – Jesam, i te kako.
Ja – Hm, pa možda bi mogli razmjeniti iskustva.
Lea – A ne, ne dolazi u obzir. To zadržavam samo za sebe a jedno što ću ti reći je to da već imam 5 godina iskustva.
Ja – Wow p-pa kako, kad, s kim…?
Lea – To ne moraš znati i niti ne pokušavaj ispitivati jer jutro je još daleko a…
Shvatio sam što je htjela reći. Jebat ćemo se cijelu noć. He he. Ustali smo iz kreveta. Koliba je bila zagrijana a i mi također. Skuhali smo kavu, jeli konzerve i kekse i onda natrag legli u krevet.
Počeli smo se ljubiti. Dirao sam je svuda. Plazio sam po njoj rukama i jezikom. Lizao i ljubio svaki dio njenog tijela. Raširila je noge. Navalio sam ustima i jezikom na njenu pičkicu. Počela je stenjati a onda sam upotrijebio i prste. Tako sam je doveo do vrhunca. Zaista je bio užitak gledati kako moja mala sekica svršava pod mojim jezikom i prstima. Kad se oporavila od orgazma podigla je glavu i dohvatila moj kurac. Uzela ga je u usta. Sisala ga je tako lijepo. Jako me napalilo pa je ubrzo pušenje preraslo u jebanje u usta. Držao sam je za glavu i jebao u usta. Ruke joj više nisu trebale pa ih je odlučila upotrijebiti tako da si trlja svoju pičkicu. To me je još više napalilo. Izvadio sam ga iz njenih ustiju. Odmaknuo sam se od nje. Gledali smo se u oči. Ona je trljala pičkicu i širila nogice.
Lea – Hajde, jebi me opet, želim ga.
Ja – Uh kako si to rekla…
Lea – Kako?
Ja – Pa tako, hm nekako droljasto
Lea – Pa možda i jesam hehe
Legao sam na nju, lijevom rukom sam se držao na laktu a desnom usmjerio kurac u nju. Gledali smo se u oči kad sam joj ga ugurao. Odmah je počela stenjati a to njeno stenjanje me je totalno napaljivalo. Baš je bila kao neka mala droljica. Čim bih ubrzao ona bi postala sve glasnija. Jako sam bio napaljen, Podignuo sam joj noge na moja ramena i odlučio je jebati malo grublje. Ne baš jako grubo ali onako ipak malo jače. Očito joj je to odgovaralo jer je počela stenjati sve glasnije. Onda sam joj potpuno savio noge uz njeno tijelo i nastavio žestoko gurati kurčinu u njenu pičkicu. Neko vrijeme me je gledala u oči a onda zažmirila i zabacila glavu nazad. Potpuno mi se prepustila. Htio sam da još jednom svrši ali ja sam već bio na rubu pa sam morao stati. Izvadio sam ga van.
Lea – Hoćeš da ja tebe?
Ja – Uh da,
Lea – Ja tako najbrže svršim.
Legao sam na leđa a Lea je sjela na njega. Najprije se lagano micala naprijed nazad pa onda gore dolje. Vrtila se i u krug a onda me počela jebati žestokim pokretima. Vrištala je od užitka a desnom rukom se trljala. Radila je to zaista kao iskusna jebačica, bilo ju je užitak gledati. Borio sam se da ne svršim prije nje. Stiskao zube i pokušavao misliti na nešto drugo. Već sam mislio da neću uspjeti a tada je ona počela. Vrištala, cvilila i jecala u isto vrijeme. Ludo jašila a još brže trljala pičku. Osjetio sam njene tople tekućine kako cure niz moj kurac. Onda je odjednom stala i počela se tresti. Kurac je još bio u njoj. Zakolutala je očima a ja samo joj ga još malo pokušavao nabijati a na svaki moj pokret ona bi vrisnula. Nisam više mogao izdržati. Glasno sam viknuo – Svršit ću! Ona se naglo ustala a ja sam ga uzeo u ruku i počeo drkati. Spustila je glavu i otvorila usta. Sperma je štrcala u njena usta. Uspjevala je progutati ali dio joj curio iz ustiju. Uzela je glavić u usta a rukom istisnula kurac do zadnje kapi sperme. Legla je na krevet.
Lea – Iscrpljena sam.
Poljubio sam je i rekao – Naspavaj se dušo.
Legao sam uz nju. Ona je odmah zaspala. Ja nisam mogao zaspati nikako. Vrtio sam u glavi cijelo ovaj događaj od samog početka pa do kraja nekoliko puta. Oh kakav dan je ovo bio. Gledali smo smrti u oči. Imali smo možda još koji sat života a onda kakav preokret. Najbolji sex u životu i to sa sestrom za koju sam mislio da je nevina cura. I dalje ne vjerujem da se ovo zaista dogodilo. Uspio sam malo zaspati pred jutro.
Kad smo se probudili unutra su dopirale zrake sunca. Unutra je bilo toplo jer pošto nisam spavao cijelu noć sam pazio na vatru. Lea se protezala. Htio sam je vidjeti golu na dnevnom svijetlu pa sam je otkrio.
Lea – Šta radiš?
Ja – Htio sam te vidjeti golu po danu
Lea – Hm, bolje izgledam u mraku haha
Ja – Ma daj predivna si.
Zagledao sam se u nju. Sisice, pičkica… mmmmmm. Odmah mi se digao a Lea je njezno počela presti kao mačka i umiljavati se. Svjesno ili nesvjesno je širila nogice.
Lea – Koliko je sati?
Otrčao sam do njenog mobitela ali je bio prazan.
Ja – Ne znam. Prema suncu nije više od 9.
Vratio sam se u krevet i legao na nju.
Lea – Mmmm imaš sreće što mi se uvijek sexa čim se probudim
Ja – Hm, a zato si uvijek odlazila u školu sat vremena prije nastave
Lea je pocrvenila.
Lea – Budalo jedna. Šuti i daj mi ga, Tko zna kad ćemo opet moći ovo raditi
Bez da sam je ljubio i dirao, odmah sam joj ga nabio u pičku. Naravno da se to tako ne radi. Lea je jako zastenjala ali nije se bunila. Počeo sam skakati po njoj.
Lea – Joj, joj . Tooo toooo daj mi ga, ahhhh
Navalio sam na nju kao da nisam jebao mjesecima.
Ja – Uh ti mala droljice kako se dobro jebeš
Lea – Da, daa, daaaa aaah
Nisam mogao vjerovati da je blizu svršavanja već nakon par minuta jebanja. Zaista lako svršava.
Lea – Imam gore u torbi pilule. Možeš u mene.
Kad je to rekla i ja kao da sam poludio. Nabijao sam je ko lud i također sam bio blizu svršavanja. Potpuno sam se opustio nastavio jebati bez straha hoću li svršiti ili neću. Lea je prva počela svoje svršavanje. Opet je kombinirano cvilila i vrištala a tada sam je počeo puniti spermom. Ja sam već bio istresao zadnju kap u njenu pičkicu a ona je još svršavala. Zatim je utihnula i počela se tresti. Legao sam na nju svom težinom. Kurac je polako počeo ispadati iz pičke. Ostali smo tako ležati neko vrijeme a onda se ustali. Roba se osušila pa smo se obukli, skuhali kavu i nastavili put prema našoj brvnari.
Bili smo 50 metara do vrha brda. Još uvijek je bilo puno snijega ali je vidljivost bila dobra pa smo mogli birati kuda ćemo hodati. Spuštanje je bilo puno lakše a nije bilo ni kiše ni snijega i vjetra. Nakon sat vremena došli smo do ceste a zatim i do drvenog mosta. Slijedio je novi uspon ali ovog puta smo pratili cestu i nakon sat i pol pješačenja ugledali parkirane aute. Nastavili još malo i došli do naše kolibe.
Njima smo slagali da smo se jučer vratili kući zbog lošeg vremena i onda danas krenuli ponovno na što smo zaradili komentar da smo pametna djeca. Naravno, starijima se nikad ne smije reći istina. Ja sam se uhvatio posla s muškim djelom ekipe, Popravljali smo krov a žene su čistile i pravile hranu. Bilo je zabavno ta 2 dana osim što smo spavali podijeljeni u 3 prostorije nas 9. Ponedjeljak smo krenuli natrag. Potrpali smo stvari u aute. Kad su se svi smjestili Lea i ja smo se pogledali. Isto smo mislili.
Ja – Tata, mama, da se ne guramo, Lea i ja idemo pješice kuda smo i došli. Ok?
Mama – Ok, pazite se i dođite ravno doma.
Još jednom smo se pogledali i nasmijali. Naravno da smo krenuli kuda smo i došli, preko male lovačke kućice pri vrhu brda.